berza-kina-foto-shutterstock-1436268830-695995

Mediji poludeli na temu pada kamata na štednju. Banke nikad više reklamiraju pad kamata na kredite. Jedni u panici, drugi zadovoljno trljaju ruke. Današnja diskusija na Tviteru o kamatama na depozite i kredite u srpskim bankama ukazala mi je na činjenicu da mnogi zapravo ne razumeju kako bankarstvo funkcioniše. Svi se žale na izrazito niske kamatne stope na štednju i depozite. Zašto smanjuju svakog dana sve više? Šta se dešava? Zle banke samo žele veći profit, bla, bla. Onda pročitaš šta govore ekonomski „stručnjaci“ po domaćim medijima i pripadne ti muka. A tu su i kvazi novinari koji pišu tekstove i stvaraju paniku jer će bože moj uskoro banke u Srbiji naplaćivati ležarinu za štednju, odnosno stručno rečeno: klijent će plaćati negativnu kamatu ako da banci novac na štednju.

Krenimo redom. Banka je firma. Kao i svaka druga. Postoji da bi ostvarivala profit. Znam, znam, tu su mnogi humanitarci koji veruju da firme postoje da bi zadovoljavale potrebe potrošača i slične gluposti. Ne! Firme postoje da bi ostvarivale profit, a ostvaruju ga tako što zadovoljavaju potrebe potrošača. Ili anticipiraju koje su to potrebe potrošača a da oni nisu ni svesni toga. To se zove Marketing. Dakle, kako smo to razjasnili, možemo ili reći da su sve firme zle, pa i banke, ili nisu. Ja kažem da nisu. Niko te ne tera da kupiš Gorenje veš mašinu. Niko te ne tera da kupiš Android telefon. I niko te ne tera da uzmeš kredit. Nego je ljudima uvek potreban neki krivac, žrtveno jagnje… Ok, pa zašto su onda pale kamate na depozite? Pa pod jedan, većina banaka nikad nije ni davala kamate na tekući račun. Znate, ono, gde vam leže plata. Mali je broj onih koje su davale. A one koje jesu, davale su kamatu u visini kamate na „a vista“ štednju (štednja po viđenju). U najboljim danima je to iznosilo oko 1%. Sada je mizerno malo. Ravno nuli. Pod dva, štednja je uvek postojala i uvek će postojati. Samo su pale kamatne stope. Ukoliko bilo koja banka odluči da stavi negativnu kamatu, odnosno natera klijente da plaćaju banci za štednju umesto obrnuto, to će biti njeno samoubistvo. A zašto su pale?

Vratimo se osnovama. Zaključili smo da je banka firma kao i svaka druga, ali kako ona tačno zarađuje? Postoji više načina. Osnovni i najtradicionalni način stvaranja profita banke je uzimanje, sa jedne strane, depozite od klijenata, plaćajući im pasivnu kamatu jer ih time privlače da štede. A onda banka taj novac investira dalje, uglavnom u kredite privredi i stanovništvu koji plaćaju kamatu na pozajmljen novac. To se zove aktivna kamata koja je uvek veća od pasivne. I tako banka zarađuje. To je taj tradicionalni pristup bankarstvu. Ali, postoje i drugi načini, dodatni. To može biti održavanja računa klijenata, jer klijenti danas plaćaju banci mesečno održavanje tekućeg računa. Banke naplaćuju i korišćenje elektronskog bankarstva, uzimaju proviziju kroz platni promet, uzimaju proviziju prilikom plaćanja karticama, i još mnogo, mnogo drugih načina. Na zapadu banke ulažu i u berze i hartije od vrednosti pa i tu dodatno zarađuju. U Srbiji naravno ne. Jer mi nemamo berzu.

10327238_10152391322933890_47774843_n

Problem se javlja jer je Srbija propala. Privreda ne postoji, i banke ne žele više da daju nikome kredit. Ne bukvalno, ali gotovo da niko ne dobija kredite. Ili se odobravaju mikro krediti do ne više od milion dinara, ili se odobravaju ogromni krediti u iznosu od više milione evra. I to uglavnom preko političke ili druge veze. A znamo da su neki tako završili i u zatvoru. Ako nema privrede, kome onda banka da plasira novac? Pa naravno, stanovništvu. Problem je u tome što je i stanovništvo potpuno propalo. Nema posla, nezaposlenost rekordna. Skoro pola zaposlenih nije prijavljeno (pa ne mogu da apliciraju za kredit), a većina prijavljenih prima minimalac na ruke, a ostalo u kešu, pa takođe ne mogu da apliciraju za veće kredite. Generalno, bedni smo i siromašni. I tako sve manje klijenata (fizičkih lica) uzima kredite, kartice, minuse, izbegava koliko god može. A to nije dobro za banke. Jer uzimaju manje profita. Jer prodaju manje bankarskih proizvoda. A svi žele profit pa i banke. A šta onda rade banke? Pa smanjuju kamatu na kredite kako bi privukli klijente. ALI, onda moraju da smanje i kamate na štednju. Što je i logično, zar ne?

Eto vam odgovor zašto se smanjuju kamatne stope na štednju i kredite. Jer se smanjuje Srbija

stednja-usteda-novac-pare-1348862395-213648

3 thoughts to “Šokantno: Padaju kamate na štednju i kredite. Kuda ide bankarstvo u Srbiji?

  • invekta

    uglavnom se slazem sa gore napisanim tekstom, samo jedna mala upadica: jeste da je Srbija u problemima, ali nisu niske kamate rezultat toga. Niske kamate se prelivaju zbog politike EU, njihova centralna banka drzi godinama niske kamate, a mi smo vezani sa tim trzistem, tako da ako tamo kinu mi se razbolimo.
    Banke nikada nisu u gubitku- to je po malo mit, banka i te kako moze da propadne ako ne vodi racuna o svojem poslovanju

    Odgovori
  • Sasa

    Pametnije je novac uloziti u neku investiciju nego stedeti ga u banci.

    Odgovori
  • David

    Fin je tekst i ima dobrih informacija, s tim što je od pisanja tog teksta prošlo godinu dana i već sada je dosta jasnije da u dosta banaka devizne štednje više nema, a u nekim bankama po svetu su krenule i negativne kamate na ležanje novca kod njih. Ide se ka ukidanju keša, a kada sam novac bude dostupan na računima, zašto se ne bi uzimali procenti na čuvanje novca, jer alternative transparentno neće biti. 🙂

    Odgovori

Leave a comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.