Mnogo je stvari koje sprečavaju da startapi iz Srbije uspeju i postanu globalne kompanije. Veliki broj ljudi koje poznajem su ugasili svoje firme u Srbiji i otvorili u inostranstvu. U Delaveru, Dablinu, na Malti itd… Razloga za to je mnogo, od velikih poreza, skupe i nenormalne birokratije, loših zakona (sa naglaskom i na devizni zakon), loše pravosuđe i generalno katastrofalni privredni i ekonomski ambijent. Ali, to ne menja činjenicu da će se „svi“ iseliti i sreću potražiti negde drugde. Trend iseljenja običnih ljudi postoji decenijama, a sad su počele i firme da nam beže iz zemlje.

mafija-ital

Ali, iz svega toga izdvaja se uvraženo mišljenje da su svi privrednici kriminalci dok se ne dokaže suprotno. Godine i godine ratova, prevara i kriminala doveli su nas na svaku sumnju. Zato je napravljen Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma. On faktički, ukratko, kaže da smo svi mi kriminalci. Dok ne dokažemo suprotno. Recimo, ne znam da li ste znali ali preko vašeg ebankinga kao fizičko lice možete pustiti bilo kakav nalog za dinarsko plaćanje. Ali ne možete pustiti devizni nalog za plaćanje u inostranstvo jer navedeni zakon, kao i odluka Narodne Banke Srbije, propisuju da morate doći fizički na šalter banke kako bi vas šalterski radnik „ošacovao“, uverio se da niste kriminalac i kako biste dali svojeručni potpis. Dakle, u dinarskom plaćanju log-in preko ebankinga se smatra svojeručnim potpisom, dok kod deviznog plaćanja ne može. Ubija se svaka mogućnost za deviznim poslovanjem, što je više moguće.

Dok firme u normalnom svetu nemaju ovakvih problema, nemaju birokratiju u ovolikoj meri (ako je uopšte imaju), gde mogu slobodno da primaju uplate iz celog sveta (pa i preko PayPala i to u okviru zemlje), gde si uvaženi i pošteni preduzetnik dok se ne dokaže suprotno, gde nemaš obaveštenja o prilivu za svaku pojedinačnu uplatu na devizni račun, gde banke prosto ne interesuje koliki si i kakav si priliv primio (zapravo, prate ali ne maltretiraju. Ako posumnjaju zovu inspekciju, laički rečeno), itd… Kod nas je potpuno suprotno. Svaki priliv koji dobiješ iz inostranstva moraš da dokažeš. Sa kim si i kako si radio. Koliko si radio. Koja je šifra posla…

10327238_10152391322933890_47774843_n

Gde je problem? Problem je u iznosu transakcija. Jer toliko smo malo i bedno tržište da se svaka transakcija preko 15.000,00 eur smatra sumnjivom. Automatski. Zamislite da Google danas ima milion eur uplata za svoje reklame Da su srpska kompanija morali bi da podnose svojoj banci štampane, potpisane i pečatirane ugovore. Koje naravno nemaju jer su moderna internet kompanija. I tako, ne bi mogli doći do svog novca i napustili bi Srbiju. Kao i svi drugi što rade 🙂 Kapirate šta se radi u Srbiji? Kao da neko namerno nastoji da uništi bilo kakvu šansu za uspeh startapa i firmi. Ko kaže da neki mali startap danas sutra neće imati milione eur zarade mesečno. Možda i dnevno? Šta ako nastane neki „novi gugl“ iz Srbije? To znači samo jedno: u roku od 24h kada shvate gde posluju sele biznis van Srbije. Jer njima ne pada napamet da više vremena provedu u Banci objašnjavajući ko su, čime se bavi i potpisujući razne izjave i „pismene ugovore“ kojim dokazuju da nisu kriminalci, teroristi već normalni ljudi koji pokušavaju da vode normalan biznis i zapošljavaju normalne ljude.

Šta rade investitori kada ulože novac u neki srpski startup? Sele ih u svoju zemlju. Dođu ovde, pokupe ideje ili celokupne biznise i sele ih dalje. U normalne zemlje. Jer tamo mogu da se razvijaju, ovde ne mogu.

Naravno, pored svega ovoga ostaju mnogi drugi problemi poput upotrebe pečata, loših propisa, visokih poreza i nestabilnog tržišnog ambijenta. Da su Apple, Google, Amazon srpske kompanije propale bi. Banke moraju da shvate da ukoliko se ne usprotive Narodnoj Banci Srbije, državi i zakonima, neće ostati niko više u Srbiji. Svi će se iseliti. Već postoji trend seljenja mnogih biznisa u inostrane zemlje, a gotovo svi mladi startapovi se po automatizmu otvaraju u Bugarskoj, Engleskoj, na Malti. Jer tamo nema birokratije, poslovanje sa celim svetom ide kao podmazano, nema problema oko uplate, isplate pa ni PayPala, kao i svega što sam već naveo. Šta mislite zašto Eleven, investicioni fond, kada uloži u bilo koji startap, odmah ih vodi u Bugarsku? Pa zbog svega što sam naveo. Jer im ne pada napamet da se muče sa Srbijom. Ulože novac u ljude i sjajne ideje, a operativa se obavlja u Bugarskoj. I tamo se plaća porez. Srbija gubi. Na kraju, svi će otići, ostaće samo firme-dinosaurusi od kojih iovako Srbija ne živi. Svaka ozbiljna privreda živi od malih i srednjih preduzeća.

Šta na sve ovo kaže IT pravnik i veliki borac za 21. vek Žarko Ptiček

Ni u jednom od navedenih zakona ne propisuje se upotreba pečata, ali da to, svejedno, banke traže, jer je NBS propisala upotrebu pečata podzakonskim aktima. To što su podzakonska akta NBS u suprotnosti za Zakonom, nema veze, jer NBS kontroliše poslovne banke, a niko ne kontroliše NBS koja može privredi da radi šta hoće i kako hoće. Naravno da propisi treba da postoje, ali domaći privrednici treba da imaju makar onoliko ekonomskih prava koliko ih imaju privrednici u drugim razvijenim zemljama. Na NBS je da svojom politikom ta prava obezbedi, a ne da sprečava razvoj privrede.

cover-veliki1

7 thoughts to “Ko sprečava firme i startape da posluju normalno i moderno, i zašto će se svi uskoro iseliti u druge zemlje

  • Miloš Bošković

    Od silne muke nakon čitanja ovog teksta, poslao sam mejl NBS-u sa linkom ka tekstu. Odgovoriše mi ekspresno:

    ———-
    Poštovani gospodine Boškoviću,

    Ukoliko smatrate da su Vaša prava i interesi u poslovanju s finansijskom institucijom odnosno bankom narušeni, odnosno da se banka ne pridržava zaključenog ugovora i dobrih poslovnih običaja, Vaše je pravo da joj uputite pismeni prigovor.
    Ukoliko Vam banka ne dostavi odgovor u roku od 15 dana, koji može biti produžen za još 15 dana, o čemu je banka dužna da Vas pismeno obavesti, ili ne budete zadovoljni njenim odgovorom i predloženim rešenjem, možete se obratiti pritužbom Narodnoj banci Srbije.

    Pritužbu dostavljate Narodnoj banci Srbije sa navođenjem: imena i prezimena, broja ugovora zaključenog sa bankom, kraćeg opisa spornog odnosa, vremena i mesta njegovog nastanka i priloženim eventualnim dokazima kojima se potvrđuju navodi iz prigovora i odgovorom banke ako je odgovorila na prigovor.
    Prutužbu Narodnoj banci Srbije podnosite pisanim putem na adresu: zastita.korisnika@nbs.rs

    Za dodatne informacije ili pitanja pozovite Informativni centar Narodne banke Srbije na telefon 0800 111 110 (poziv je besplatan).

    S poštovanjem,
    ———–

    Eto, samo se javi tamo i sve rešeno! 😛

    Odgovori
  • Darko Vidić

    Hoce to 🙂 ima još jedan blogpost gde je pokazano kako NBS ekspresno „rešava“ stvar: kada smo se pobunili protiv bivse banke i zatrazili zvanično mišljenje od NBS oni su rekli da nisu nadlezni za odluku koju sami propisali već su nas uputili na Ministarstvo finansija. Pogadjaj na koga nas je uputilo ministarstvo finansija? 🙂

    Sve su ovo generički i lažni odgovori. Ne brini se, ne brinu se ni oni

    Odgovori
  • Miloš Bošković

    Ma znam, kapiram da ne bi ceo blog post napisao pre nego što bi se njima javio…

    Odgovori
  • Goran

    U pravu ste 100%, ja sam jutros podneo zahtev da ugasim firmu i selim se na Zapad… Zna se red i zakon i sve se završava online.

    Odgovori
  • nenad mond

    Hocu da iznesem misljenje i druge strane. Naravno postoji birokratija i to ne moze da se negira. Ali neki nivo regulacije i kontrole mora d apostoji. Ne mogu se pustiti privredni subjekti da rade sta hoce, dosta njih ne placaju doprinose, ne daju redovne plate, ne placaju komunalije. Samo da podvucem, NEKI od njih. Drzava mora da vrsi svoju kontrolnu i regulacionu ulogu. Ne verujem da ce svi da se isele, neki su vrlo vicni slalomu kroz nase propise i oni na zapadu ne bi mogli da se tako dobro snadju.

    Odgovori
    • Darko Vidić

      Niko nikada nije ni rekao da država ne treba da prati. Ali ne da opterećuje firme i da one rade posao umesto države. Država to treba sama da radi a ne da maltretira firme. Citat iz teksta: „Dok firme u normalnom svetu nemaju ovakvih problema, nemaju birokratiju u ovolikoj meri (ako je uopšte imaju), gde mogu slobodno da primaju uplate iz celog sveta (pa i preko PayPala i to u okviru zemlje), gde si uvaženi i pošteni preduzetnik dok se ne dokaže suprotno, gde nemaš obaveštenja o prilivu za svaku pojedinačnu uplatu na devizni račun, gde banke prosto ne interesuje koliki si i kakav si priliv primio (zapravo, prate ali ne maltretiraju. Ako posumnjaju zovu inspekciju, laički rečeno), itd…“

      Odgovori
  • dejan

    ključna rečenica „Svaka ozbiljna privreda živi od malih i srednjih preduzeća.“ Našim političarima neke stvari nikada neće srasti u mozak i zato smo tu gde jesmo, a biće nam samo gore.

    Odgovori

Leave a comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.