Na ovaj tekst su me podstakli mnogi „ekonomisti“ i „eksperti“ iz poznatih medija poput Blica, Presa, Politike, ali i drugih ljudi koji pričaju neke neistine o inflaciji i konkurenciji, i to javno, a potpuno netačno . Dosta je nepoznavanja opšte teorije inflacijei njene povezanosti sa konkurencijom. A jedna od glavnih je da štampanje novca apsolutno uzrokuje inflaciju. Netačno! Zato, ovde ćemo ukratko proći kroz malu školu ekonomije – tema inflacija i konkurencija.

Zato, krenimo redom. Prvo da pogledamo neke knjiške definicije inflacije:

Inflacija predstavlja porast opšteg nivoa cena. Stopa inflacije je stopa promene opšteg nivoa cena – Wikipedia

Inflacija je povećanje agregatnog nivoa cena u odnosu na vrednost novca“ ili još jednostavnije „to je pad vrednosti novca, a time i pad kupovne moći. Kupovna moć novčane jedinice ogleda se u određenoj kolićini robe i vrsta usluga koje se može dobiti njemom zamenom.
A sad da pogledamo neke osnovne definicije konkurencije:
Competition in economics is a term that encompasses the notion of individuals and firms striving for a greater share of a market to sell or buy goods and services. (U ekonomiji konkurencija se definiše kao težnja individualaca i firmi ka većem tržišnom učešću i prodaji ili kupovini robe i usluga)

E sad, kada smo predstavili neke osnovne definicije inflacije i konkurencije, pogledajmo praksu. Ono što vam zasigurno mogu reći, to je da se inflacija u razvijenim privredama javlja samo kada je povećana produktivnost privrede, odnosno povećan BDP (bruto domaći proizvod). Šta to znači? Pa uzmimo za primer Kinu. Kina ima veliku godišnju inflaciju jer toliko masovno proizvodi robe i usluge, i toliko se masovno zapošljavaju radnici, koji zatim troše zarađen novac svake godine sve više i više, i stoga trgovci donose odluke o povećanju cena, jer se njima povećava prodaja roba i usluga. Ali opet, ta inflacije nije značajno velika, pogotovo nije hiper inflacija kao što je bila u Srbiji. Prosto zar ne? Zato, nije ni čudno što neki veliki ekonomisti 20. i 21. veka jasno govore da je: umerena inflacija dobra! Jer umerena inflacija daje znak da se privreda razvija i da se novac troši i obrće, a time se povećava i broj radnih mesta. Ali, to važi samo za razvijene privrede.

Za banana privrede kao što je Srbija, sve što je navedeno važi potpuno suprotno. Pitate se kako? Lako! Evo i objašnjenja. Razvijen, zapadni svet ima glavnu stvar koja Srbija neće imati ni narednih 20 godina, a to se zove KONKURENCIJA! To znači da je u takvim zemljama inflacija izražena onoliko koliko je jaka konkurencija. Jer, uprsko povećanom rastu BDP-a, i prosto rečeno trošenju novca stanovništva, privrednici nemaju interes da podižu cene (inflacija) jer konkurencija sigurno neće podići cene kako bi bila konkurenija i kako bi nastavili sa dobrom prodajom proizvoda.

I jedna stvar koja me izuzetno iritira kod velikih „eksperata“ po raznim novinama i u javnosti, koju svakodnevno ponavljaju, jeste: Štampanje novca izaziva inflaciju! E pa, nije tačno! Jednostavno nije tačno. Ne uvek. Jer, imamo primer Amerike koja štampa novac svakodnevno, bez pokrića (ne u zlatu, pošto je zlatni standard napušten pre mnogo, mnogo godina), i jel imaju inflaciju? Ne? Zašto? Zato što je dolar najtraženija „roba“ na svetskom tržištu. Ma koliko oni odštampali dolara, uvek će se naći zemlje koje će ih kupiti i držati kao rezerve za podmirivanje platnog bilansa ili kao čistu rezervu. To takođe važi za još par zemalja poput Švajcarske i Japana. Za ostale zemlje to i ne znači, i u njihovom slučaju, može (ali NE MORA) značiti da štampanje novca izaziva inflaciju. Jer tu dolazimo do konkurencije. Ako imate jaku privredu, čija valuta nije mnogo tražena kao rezervna svetska valuta, i oni recimo odštampaju veliku masu novca bez pokrića, opet neće doći do velike inflacije jer postoji konkurencija. Da ponovim prostim jezikom (plastično): masa novca je mnogo povećana, stanovništvo ima više para sada, svi masovno kreću u šoping, alisa druge strane postoji jaka konkurencija, i trgovci neće podići mnogo cene. Dakle, u ovakvim slučajevima štampanje novca NE IZAZIVA inflaciju.

I na kraju, zašto sve to ne važi za Srbiju? Zašto Srbija iako ne štampa novac bez pokrića ima izrazitu inflaciju? Pa to je zato što Srbiju drži par tajkuna u šaci, i što Srbija nema nikakvu konkurenciju. Par primera:

  1. Postoji Simpo i… ? Država ne može da dovede Ikeu? Može, ali neće. Znamo svi zašto. Neću reći da me ne bi uhapsili
  2. Zašto Delta ima većinski procenat tržišta u maloprodaji? Zašto je ugašen trgovački lanac Tuš? Zašto nisu došli veliki trgovački lanci poput nemačkog Lidl-a i francuskog Carregour? Zato što nekima ne odgovara konkurencija, i jer time mogu da stavljaju cene koje god hoće, bez obzira na rast BDP-a, bez obzira na ekonomsku krizu, bez obzira na bilo koje okolnosti u privredi
  3. Zašto svi znaju da postoji kartel kod trgovačkih lanaca ali i banaka, a niko o tome ne govori? Dovoljno je da se kartelski (dogovorom o cenama) udruži 5 najvećih i najačih banaka u Srbiji pa da ih sve banke prate

Dakle, šta god Srbija radila, inflacija će uvek biti velika, a veliki privrednici će uvek zarađivati, bez obzira na novčanu masu u opticaju, količine štampanja novca bez pokrića, velika zavisnost srpske privrede od uvoza, itd…

Zaključak:

Inflacija je rast opštih cena. Ona je uslovljena raznim faktorima poput štampanja novca, odsustvo konkurencije, zavisnost od uvoza… I, nije tačno to što ekonomski stručnjaci iz Blica, Presa i ostale javnosti svakodnevno pričaju da štampanje novca izaziva inflaciju. Može dovesti do toga, ali ne mora! Svedoci smo da se to ne dešava u razvijenim privredama. Zato, ono što je ovakvim banana državama kao što je Srbija potrebno jeste Konkurencija! i to hitno!

 

2 thoughts to “Kratka škola: inflacija i konkurencija

  • MilanStanojevic

    Ja ne znam koji je to iskusni ekonomista mogao da izjavi da „štampanje novca apsolutno uzrokuje inflaciju“ mi smo još u srednjoj školi učili da to nije baš tako….tj. štampanje novca mora da prati povećanje proizvodnje (znači da novac mora da ima realno pokriće u robi i uslugama) da ne bi došlo do inflacije.

    Ti si kroz konkurenciju na najjednostavniji način objasnio kretanje krive ponude i traznje i njen uticaj na inflaciju. Jednostavno jaca konkurencija znaci vecu ponudu, što uz konstantnu traznju (to pretpostavljamo) znaci nize cene.

    Tako da je ključna reč ovde proizvodnja što posredno znači i povećanje konkurencije (znam da nije nuzno, ali kao što si i objasnio ona je neophodna da se ne bi stvorio monopol, oligopol ili bilo koji oblik ograničavanja konkurencije).

    Znači nama pre svega treba zdravi uslova u privredi bez raznih barijera (političkih, ekonomskih, zakonskih, institucionalnih) kako bi došle strane investicije, a i ne samo strane i domaće, da se podstiču preduzetnici da ulazu novac….i tako kad se sve to razvije, kad je jaka konkurencija, kad se povećava proizvodnja, raste i zaposlenost, inflacija je niska ja budem ministar finansija i svima lepo. Šalim se malo, ali to je to.

    Nadam se da se razumemo, malo sam na brzinu kucao….uzeo sam cimerov lap top, pa malo zurim.

    Odgovori
    • 1zverko

      Nažalost Milane, to su izjavili Labus i još par „velikana“ koji su završili i doktorirali na ekonomskom fakultetu. Nažalost, još je mnogo takvih genijalaca. Kako to da Amerika nema veliku inflaciju a štampaju novac kao sumanuti?

      Pa čak i Srbija zadnjih pola godina štampa novac iako to prosečan čovek ne zna, pa opet inflacija je ista (10% godišnje) kao i pre 4 godine kada nije štampala?

      Zato što se tražnja smanjila pa trgovci nemaju interes niti smeju da povećavaju cene

      Ali, sve si lepo primetio

      Odgovori

Leave a comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.